Što zapravo znači „4:1” na etiketi
Uz biljne ekstrakte u dodacima prehrani često stoji oznaka poput 4:1, 10:1 ili 20:1. Djeluje kao mjera jačine pripravka — zapravo govori o nečem sasvim drugom.
Odakle taj broj
Omjer ekstrakcije, u stručnoj literaturi označen kraticom DER, opisuje odnos između količine sirovine i količine dobivenog ekstrakta. Oznaka 4:1 znači da je od četiri masena dijela osušene biljke dobiven jedan dio ekstrakta.
Riječ je dakle o podatku o postupku, a ne o sadržaju.
Preračun na konkretne količine
Ako etiketa navodi 200 mg ekstrakta lovorova lista u omjeru 4:1, to odgovara otprilike 800 mg osušenog lista. Kod 120 mg ekstrakta komorača govorimo o otprilike 480 mg sirovine, a kod 60 mg ekstrakta kamilice o otprilike 240 mg.
Što omjer prešućuje
Ne govori kojim je otapalom ekstrakcija provedena. Vodeni, vodeno-alkoholni i uljni ekstrakt iste biljke sadrže različite skupine spojeva.
Ne govori ni koji je dio biljke upotrijebljen — korijen, list, cvijet ili plod.
Zašto se dva ekstrakta 4:1 mogu razlikovati
Biljna sirovina nije jednolika. Sadržaj djelatnih tvari mijenja se ovisno o sorti, tlu, osunčanosti, vremenu berbe i načinu sušenja.
Dva pripravka s istim omjerom 4:1 mogu stoga sadržavati osjetno različite količine promatranih tvari.
Standardizacija — podatak koji omogućuje usporedbu
Standardizacija je navođenje postotnog udjela konkretnog spoja u ekstraktu. Oznaka poput „90 % inulina” ili „20 % oleuropeina” kazuje koliko markerske tvari doista ima u sirovini.
To je jedini podatak na etiketi koji omogućuje da se dva pripravka stave jedan uz drugi.
Znači li veći omjer bolji pripravak
Ne automatski. Ekstrakt 20:1 zgusnutiji je od 4:1, ali zgušnjavanje samo po sebi nije prednost — odlučuje što je zgusnuto.
Tri varijante koje se nalaze na tržištu
Najsiromašniji je sam naziv biljke bez količine; tada kupac ne zna ništa. Češće se navodi masa i omjer ekstrakcije, primjerice „ekstrakt 4:1 — 200 mg”. Najinformativnije je masa plus standardizacija.
Što propisi traže na pakiranju
Propisi o dodacima prehrani nalažu navođenje naziva sastojka i njegove količine u preporučenoj dnevnoj dozi. Način izražavanja te količine kod biljnih ekstrakata nije, međutim, pobliže propisan, pa proizvođači primjenjuju različite konvencije.
Standardizacija nije obvezna. Njezino navođenje dobrovoljna je odluka proizvođača — i upravo zato često je znak da je vodio računa o dokumentaciji sirovine.
Na što gledati pri usporedbi
Prvo — jesu li količine uopće navedene. Drugo — postoji li uz ekstrakte standardizacija i, ako da, na koji spoj i u kojem postotku. Treće — je li naveden dio biljke. Četvrto — odnosi li se količina na jednu kapsulu ili na cijelu dnevnu dozu; to je najčešći izvor nesporazuma.
O čemu taj broj ne odlučuje
Omjer ekstrakcije nije podatak o djelotvornosti ni o sigurnosti. Ne zamjenjuje ni zdravstvenu tvrdnju — a za većinu biljaka koje se koriste u dodacima prehrani takva tvrdnja jednostavno ne postoji, jer njihovi zahtjevi i dalje čekaju znanstvenu ocjenu.
Čitanje etikete s razumijevanjem ipak omogućuje razlikovanje pripravka opisanog pošteno od onoga koji se skriva iza općenitosti.
Odakle to znamo
- Europska farmakopeja, opća monografija Extracta (Ekstrakti) — definicije ekstrakata, omjera sirovina–ekstrakt te standardiziranih, kvantificiranih i ostalih ekstrakata.
- Europska agencija za lijekove, Odbor za biljne lijekove (HMPC) — smjernice o kakvoći biljnih lijekova i deklariranju biljnih tvari i pripravaka.
- Europska agencija za lijekove — pojašnjenje o navođenju omjera sirovine i ekstrakta te ekstrakcijskog otapala.
- Direktiva 2002/46/EZ o usklađivanju propisa o dodacima prehrani — čl. 6. (označavanje) i čl. 8. (deklariranje količine).
- Uredba (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani.
- Uredba (EZ) br. 1924/2006 o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama, osobito čl. 28. st. 6.
- Uredba (EU) br. 432/2012 — popis dopuštenih zdravstvenih tvrdnji.
- Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) — kompendij biljnih tvari i smjernice za ocjenu sigurnosti biljnih pripravaka.
- EFSA — smjernice o znanstvenim podacima potrebnima za potkrepljivanje zdravstvenih tvrdnji.
- Ministarstvo zdravstva — prijava dodataka prehrani prije stavljanja na tržište.
- Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu — službena kontrola hrane.
- Pravilnik o dodacima prehrani — sastav i označavanje u Republici Hrvatskoj.
- Državni inspektorat — nadzor nad označavanjem i trgovačkim praksama.
- HALMED — razgraničenje između dodatka prehrani i lijeka.
- Presuda Suda Europske unije u predmetu C-386/23 — status biljnih tvari u prijelaznom režimu Uredbe 1924/2006.
- Hrvatska farmakopeja — monografije biljnih sirovina i zahtjevi za ekstrakte.
Dodatak prehrani nije lijek i ne zamjenjuje raznoliku prehranu, zdrav način života ni savjetovanje s liječnikom. Tegobe koje vas zabrinjavaju zahtijevaju obradu.
Na ovoj stranici ne navodimo nijednu zdravstvenu tvrdnju, jer je nijedan sastojak nema. Lovor, propolis, čičoka, komorač i kamilica biljke su na koje se primjenjuju prijelazne odredbe Uredbe (EZ) br. 1924/2006 — njihovi zahtjevi čekaju znanstvenu ocjenu i do njezina dovršetka tvrdnje se ne smiju koristiti. Trgovački naziv i slogani prodavatelja nisu zdravstvene tvrdnje.
Sastav navodimo prema fizičkoj etiketi pakiranja (stanje 24.09.2026). Mjerodavna je etiketa proizvoda koji primite. Zapis „proizvedeno za” označava subjekt koji je naručio proizvodnju, a ne proizvođača.
Cijene provjerene 24.09.2026 i mogu se promijeniti. Voditelj ove stranice nije prodavatelj ni proizvođač; za prosljeđivanje zahtjeva za kontakt može primiti naknadu od prodavatelja, što ne utječe na cijenu za kupca.
Jedno pojašnjenje. U registru Unije postoji tvrdnja koja se odnosi na inulin iz cikorije, no ona se tiče druge sirovine i količine od oko 12 g dnevno. Neoflorax sadrži inulin iz čičoke u količini od 126 mg po dnevnoj dozi, pa se ta tvrdnja na njega ne može primijeniti. Za ovaj oblik, ovaj izvor i ovu količinu ne postoji odobrena tvrdnja koja bi se mogla odnositi na proizvod.